Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Napokon jeftiniji minus: Zatezna kamata pada sa 12,14 na 8,14 posto

Hrvatska će se po visini zateznih kamata približiti članicama EU. Za građane će se zatezna kamate spustiti sa sadašnjih 12,14 na 8,14%, dok će za tvrtke zatezna kamata pasti dva postotna poena i iznosit će 10,14 posto, najavio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Njegovo će ministarstvo pokrenuti hitnu promjenu triju zakona koji reguliraju iznose zateznih kamata – Zakona o obveznim odnosima, Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.

Gore samo Srbija i Rusija

Gledajući članice EU, Hrvatska u ovom trenutku naplaćuje najveću zateznu kamatu na prekoračenja, koja je za građanstvo 12 posto, a za tvrtke 12,14 ili 15 posto, ovisno o tipu ugovornog odnosa. Jače od Hrvatske neplatiše penaliziraju samo Srbija (15%) i Rusija (20,50%).

Smanjenjem zateznih kamata vjerovnici će godišnje izgubiti nekoliko milijardi kuna. Ministarstvo pravosuđa procjenjuje da će pad kamata samo u sudskim postupcima smanjiti obvezu dužnika za 800 milijuna kuna godišnje. Dug blokiranih građana neće se više na ime zateznih kamata godišnje povećavati za 3,6 milijardi, nego za 2,4 milijarde kuna. Visoka zatezna kamata ubijala je poslovanje jer, kada dug prijeđe određeni iznos, dužnik gubi motivaciju da ga vrati, komentira Miljenić.

Budući da je zatezna kamata za građane osnovica za reguliranje najveće dopuštene kamate na potrošačke i stambene kredite, u prijelaznim zakonskim odredbama propisat će se i novi iznosi najvećih dopuštenih kamata. Maksimalne kamate na potrošačke kredite spustit će se sa 11 na 10,14 posto, što će samo građanima koji su u dopuštenom minusu donijeti 60-ak milijuna kuna uštede godišnje. Maksimalna kamata na stambene kredite spušta se sa 9 na 8,14%, no ta odredba ne bi trebala imati utjecaja na dužnike ili prihode banaka jer su stambeni krediti ispod te stope. Novi se stambeni krediti odobravaju uz 5,75% kamate, a starijih ima i uz kamatu oko 7 posto.

Ovo će biti drugi pokušaj Vlade da intervenira u iznos zatezne kamate, prvi put je to učinilo Ministarstvo financija početkom 2014., no naišli su na snažno protivljenje banaka koje su bile protiv vezanja maksimalne kamatne stope na kredite i zatezne kamate. Miljenić je uvjeren da će kroz izmjenu triju zakona koji reguliraju to područje bankama izbiti iz ruke glavni prigovor. Međunarodna direktiva obvezuje sve države da naglase kazneni karakter zatezne kamate u poslovnim odnosima i ona je svuda referentna kamatna stopa u pojedinoj zemlji uvećana za osam.

Tvrtkama zatezna 10,14%

Hrvatska se godinama mučila upravo s referentnom kamatnom stopom HNB-a koja je bila jako visoka pa je kod posljednje zakonske izmjene umjesto referentne stope u izračun uvela prosječnu kamatu umanjenu za jedan. Najavljenom bi se izmjenom prosječna kamata za gospodarstvo umanjila za tri, čime se dolazi do iznosa od 10,14 posto zatezne kamate za tvrtke. Inače, dugoročni krediti tvrtkama lani su odobravani uz 5,14% kamate, a zatezna će se kamata dva puta godišnje prilagođavati kretanju te stope.

Kamate na sve vrste kredita skuplje od zateznih kamata

Bilo je ideja da se ograniči primjena zatezne kamate kad dug dođe do određenog iznosa glavnice, no Miljenić kaže da bi se time otvorila mogućnost namjernog otezanja s plaćanjem kako bi se dug povećao do limitiranog iznosa. Moguće je da će banke prigovoriti jer su svi krediti pa i ulasci u minuse skuplji od nove zatezne kamate za građane. Prema podacima HNB-a, kamate na minuse blizu su 11%, na potrošačke kunske kredite 9,25, a eurske 9,10%.